Taskora
Knjigovotkinja na ekranu pregledava račun i uspoređuje ga s ispisom
Vodič · eRačun

eRačun primjer: kako izgleda i što mora sadržavati

eRačun ima dva lica: ono koje vidiš ti i ono koje čita program. Evo kako izgleda iznutra i koje tri stvari traži Hrvatska, a europska norma ne.

Kad netko traži primjer eRačuna, obično očekuje sliku papira. Ali eRačun ima dva lica: ono koje vidiš ti i ono koje čita program. Prvo izgleda kao svaki račun. Drugo je XML, i tu se odlučuje hoće li račun proći ili pasti.

Ovdje je oboje: kako izgleda iznutra, koji podaci moraju biti u njemu, i tri stvari koje traži Hrvatska, a europska norma ne traži. Sve je iz službene specifikacije Ministarstva financija, ne iz druge ruke.

Što vidiš ti, a što čita program

Program tvog kupca ne gleda raspored na papiru. Traži točno određena polja, svako na svom mjestu. Zato eRačun nije stvar dizajna nego strukture.

Prikaz koji vidišXML koji se šalje
Čemu služida čovjek pročitada program proknjiži
Formatslobodanpropisan, UBL 2.1
Ako fali podataknitko ne primijetiračun padne na provjeri

Podloga je europska norma EN 16931, a Hrvatska na nju dodaje svoja proširenja. O tome što je eRačun uopće pisali smo u vodiču eRačun: što je i kako radi.

Primjer XML zapisa eRačuna s označenim hrvatskim proširenjima

Ovako izgleda iznutra

Ovako izgleda dio pravog eRačuna. Svaki podatak ima svoju oznaku, primjerice BT-1 za broj računa, i svoju putanju u dokumentu.

Zeleno označeno je ono što traži Hrvatska, a nema ga u osnovnoj europskoj normi. Upravo na tome najčešće zapinju programi koji nisu prilagođeni hrvatskim pravilima.

Obvezni podaci na svakom eRačunu

Ovo je jezgra. Svako od ovih polja mora postojati, i to točno jednom:

OznakaPodatakNapomena
BT-1Broj računajedinstven, može biti i slovno-brojčani
BT-2Datum izdavanja
HR-BT-2Vrijeme izdavanjatraži Zakon o fiskalizaciji
BT-3Kod tipa računaračun, odobrenje i slično
BT-5Kod valutesamo jedna valuta na računu
BT-27Ime prodavatelja
BT-34Elektronička adresa prodavateljapo njoj te mreža pronalazi
HR-BT-4Oznaka operateratko je izdao račun
HR-BT-5OIB operateratočno 11 znamenki

Uz to postoji i HR-BT-1, indikator kopije računa. Nije obvezan, ali ako ponovno šalješ isti račun s istim brojem, upisuje se oznaka da je riječ o kopiji.

Tri stvari koje traži Hrvatska, a norma ne

Ovo je dio zbog kojeg strani program koji „podržava EN 16931" ne mora nužno raditi u Hrvatskoj.

  1. Vrijeme izdavanja, ne samo datum. Europska norma traži datum. Hrvatska traži i sat, minutu i sekundu, jer to traži Zakon o fiskalizaciji.

  2. Oznaka operatera. Tko je konkretno izdao račun. Isto ono što stoji na fiskaliziranom računu iz blagajne.

  3. OIB operatera. Uz oznaku ide i OIB te osobe, i mora imati točno 11 znamenki. Provjera na to izričito pazi.

💡 Ako ti netko nudi program s obrazloženjem da „radi po europskoj normi", pitaj ga zna li za hrvatska proširenja. To je najbrži način da provjeriš ozbiljnost.
Ruke markerom označavaju obvezne podatke na ispisanom računu

Provjeri prije prvog slanja

Prije prvog slanja isplati se proći kroz jedan svoj račun i provjeriti ima li sve. Najlakše je uzeti račun kakav inače izdaješ i usporediti ga s popisom iznad.

Porezna uprava ima i validator eRačuna, gdje se dokument može provjeriti prije nego ga pošalješ kupcu.

Što mora biti na svakoj stavci

Zaglavlje je jedno, a svaka pojedina stavka ima svoja pravila:

  • Naziv artikla (BT-153), do 1024 znaka.
  • Opis artikla (BT-154), do 4096 znakova, nije obvezan.
  • KPD šifra (BT-158), šesteroznamenkasta oznaka iz Klasifikacije proizvoda po djelatnostima. U XML-u se označava shemom CG.
  • Kategorija i stopa PDV-a. Ako stavka ne podliježe PDV-u ili je oslobođena, kategorija mora biti E i stopa 0. Ne smije se ostaviti prazno.

KPD je najčešći razlog zašto račun ne prođe, i o njemu smo pisali u vodiču kako izdati eRačun.

Zašto račun padne na provjeri

Iz same specifikacije se vidi na što se najviše pazi:

  • fali KPD šifra na stavci,
  • OIB operatera nema 11 znamenki,
  • nema vremena izdavanja, samo datum,
  • stavka bez PDV-a nema kategoriju E i stopu 0,
  • na računu je više valuta.

Nijedno od toga ne vidi se na ispisu. Zato se i događa da račun izgleda savršeno, a kupcu nikad ne stigne.

Ako primaš račune kroz besplatnu aplikaciju Porezne uprave, kako to izgleda s te strane opisali smo u vodiču MIKROeRAČUN.

Ono što se najlakše previdi

Četiri razloga zašto uredan račun padne.

🕔

Vrijeme, ne samo datum

Europska norma traži datum. Hrvatska traži i vrijeme izdavanja računa.

🔢

OIB operatera, 11 znamenki

Uz oznaku operatera ide i njegov OIB, i broj znamenki se provjerava.

🏷️

KPD na svakoj stavci

Šesteroznamenkasta oznaka iz klasifikacije, u shemi CG. Bez nje račun ne prolazi.

0️⃣

Nula se mora upisati

Stavka bez PDV-a mora imati kategoriju E i stopu 0. Prazno polje nije isto što i nula.

Program slaže eRačun po hrvatskoj specifikaciji umjesto tebe.

Da ne moraš znati nijednu od ovih oznaka

Često postavljana pitanja

Sadržaj i oblik eRačuna.

Izvori

  • Specifikacija osnovne uporabe eRačuna s proširenjima, Ministarstvo financija (oznake poslovnih pojmova, kardinalnosti, UBL putanje i hrvatska poslovna pravila).
  • HRN EN 16931-1, semantički podatkovni model osnovnih elemenata elektroničkog računa.
  • Porezna uprava: tehnička specifikacija fiskalizacije eRačuna, validator eRačuna.
  • Zakon o fiskalizaciji, Narodne novine 89/25.

Vrijednosti u primjeru su ilustrativne, oznake i putanje su stvarne. Specifikacija se mijenja, pa prije razvoja provjeri aktualnu verziju.

Taskora

Naša stranica koristi kolačiće...

Više informacija
Probaj demo uživo