Što ti mora biti spremno prije prvog slanja, pet koraka do poslanog računa i tri mjesta na kojima se najviše zapinje.
Izdati eRačun nije isto što i poslati račun mailom. Nema privitka, nema „šaljem ti u prilogu". Račun putuje kroz mrežu, a podaci iz njega odlaze Poreznoj upravi, i to dvije odvojene stvari u istom trenutku.
Ako te zanima što je eRačun i tko ga mora izdavati, to je posebna priča. Ovdje je samo praktični dio: što ti mora biti spremno prije prvog slanja, koji su koraci i gdje ljudi najčešće zapnu.
Ovo je onaj dio koji se rijetko negdje napiše na jednom mjestu, a bez njega ne ide ni jedan jedini račun.
| Što | Čemu služi |
|---|---|
| Pristup ePoreznoj | Kroz nju se prijavljuje sve ostalo. Bez toga ne možeš ni odabrati kako ćeš slati. |
| Certifikat s tvojim OIB-om | Njime se potpisuju poruke koje idu Poreznoj. Mora sadržavati tvoj OIB i mora biti izdan od pružatelja usluge povjerenja. |
| Pristupna točka | Vrata kroz koja račun ulazi u mrežu. Ili imaš vlastito rješenje, ili koristiš informacijskog posrednika. |
| KPD šifre na artiklima | Svaka stavka računa mora imati svoju oznaku iz službenog šifrarnika. O tome niže, jer je to najveća zamka. |
Uz to se Poreznoj prijavljuje i osoba ovlaštena za fiskalizaciju, dakle tko je kod tebe odgovoran za to.
Certifikat nije lozinka koju negdje upišeš. To je tvoj digitalni potpis, i njime se dokazuje da poruka koja stiže Poreznoj stvarno dolazi od tebe.
Zato je važno da certifikat sadrži tvoj OIB i da ga je izdao pružatelj usluge povjerenja. Ako koristiš gotov program ili posrednika, u pravilu ti oni kažu točno koji certifikat treba i kako ga povezati.
Provjeri moraš li uopće izdavati. Ako si u sustavu PDV-a, obveza izdavanja vrijedi od 1.1.2026. Ako nisi, primjerice paušalni obrt, u 2026. moraš samo primati, a izdaješ od 1.1.2027. Ulaskom u PDV obveza kreće odmah, o čemu piše u vodiču ulazak u sustav PDV-a.
Odaberi kako ćeš slati. Tri su puta: program koji već koristiš ako ima eRačun ugrađen, informacijski posrednik, ili besplatna aplikacija MIKROeRAČUN ako ispunjavaš uvjete. Koliko koji put košta razložili smo u vodiču eRačun cijena.
Prijavi izbor Poreznoj upravi. To se radi kroz FiskAplikaciju, kojoj se pristupa iz sustava ePorezna. Tamo se ovlašćuje informacijski posrednik i prijavljuje osoba ovlaštena za fiskalizaciju. Dok to nije napravljeno, tvoj račun nema kuda otići.
Poveži artikle s KPD šiframa. Jednokratni posao koji se odradi u šifrarniku artikala, ali bez njega račun pada na provjeri.
Izdaj račun i pošalji ga. Kupca u mreži identificira njegov OIB, po njemu se pronalazi adresa za dostavu. Ti u pravilu samo klikneš pošalji, ostalo radi program.
Svaka stavka na eRačunu mora biti povezana s oznakom iz Klasifikacije proizvoda po djelatnostima (KPD 2025). Oznaka ima šest znamenki i propisana je Zakonom o fiskalizaciji.
Tri stvari koje tu treba znati:
Praktično: ovo je posao koji se odradi jednom, kad prođeš kroz svoj popis artikala i usluga i svakom dodijeliš oznaku. Poslije toga ide samo od sebe. Ako imaš petnaest artikala, to je pola sata. Ako ih imaš tri tisuće, bolje da si počeo jučer.
Najčešća greška nije u slanju nego u šifrarniku. Račun izgleda uredno, iznosi se slažu, a stavka nema svoju KPD oznaku.
Zato se isplati proći kroz popis artikala prije nego što ti zatreba prvi račun, a ne na dan kad ti kupac kaže da mu ništa nije stiglo.
Izvana je jedan klik. Iznutra su to dvije odvojene radnje koje krenu u isto vrijeme:
Rok za tu drugu radnju je trenutak izdavanja računa. Iznimka je samoizdavanje, gdje je rok najkasnije pet radnih dana nakon što je račun izdan.
💡 Zapamti razliku: razmjena je put računa do kupca, fiskalizacija je slanje podataka Poreznoj. To su dva odvojena puta, iako se pokreću istim klikom.
Kad ti eRačun stigne, nije dovoljno da si ga dobio. I primanje se fiskalizira, a rok je najkasnije pet radnih dana od primitka.
Ako račun odbiješ, o tome se izvještava zasebno. Podaci o odbijenim računima dostavljaju se do 20. u mjesecu za prethodni mjesec, a šalju se datum izdavanja, broj računa, OIB izdavatelja i primatelja, datum odbijanja i razlog.
Ovo je dio koji se u praksi najlakše zaboravi, jer se ne događa kad ti nešto radiš, nego kad ti nešto stigne.
Paušalni obrt i drugi obveznici izvan sustava PDV-a u 2026. imaju samo obvezu primanja. Za to je dovoljna besplatna aplikacija MIKROeRAČUN, koja se nalazi unutar sustava ePorezna.
Uvjeti su tri: koristiš ePoreznu, nisi upisan u registar obveznika PDV-a i nisi javni naručitelj. Izdavanje kroz nju kreće tek 1.1.2027. Ako ti zatreba izdati eRačun već u 2026., moraš ugovoriti posrednika.
Jedna zamka za rast: pravo na MIKROeRAČUN prestaje prvog dana godine nakon one u kojoj uđeš u sustav PDV-a. Detalji po statusima su u vodiču fiskalizacija 2.0 i paušalni obrt, a za poljoprivredu u vodiču eRačun i fiskalizacija za OPG.
Četiri stvari na kojima se najviše zapinje.
Šest znamenki iz službenog šifrarnika. Bez toga račun ne prolazi provjeru. Iznimka su popusti i odobrenja.
Posrednik i osoba ovlaštena za fiskalizaciju prijavljuju se kroz ePoreznu. Dok to nije gotovo, ništa ne izlazi.
I primanje eRačuna se fiskalizira, najkasnije pet radnih dana od primitka.
Podaci o odbijenim eRačunima dostavljaju se do 20. u mjesecu za prethodni mjesec.
Povezano: što je eRačun, koliko košta eRačun, ulazak u sustav PDV-a i besplatni alat za knjigu prometa.
Izdavanje eRačuna u praksi.
Izvori
Informativni vodič, nije porezni savjet. Rokovi i uvjeti se mijenjaju, pa za svoj slučaj provjeri kod Porezne uprave ili knjigovođe.
Taskora
Naša stranica koristi kolačiće...
