Kako izdati eRačun, korak po korak

Izdati eRačun nije isto što i poslati račun mailom. Nema privitka, nema „šaljem ti u prilogu". Račun putuje kroz mrežu, a podaci iz njega odlaze Poreznoj upravi, i to dvije odvojene stvari u istom trenutku.

Ako te zanima što je eRačun i tko ga mora izdavati, to je posebna priča. Ovdje je samo praktični dio: što ti mora biti spremno prije prvog slanja, koji su koraci i gdje ljudi najčešće zapnu.

Što ti mora biti spremno prije prvog eRačuna

Ovo je onaj dio koji se rijetko negdje napiše na jednom mjestu. Prve tri stavke trebaju svima, četvrta samo u jednom slučaju.

Uz to se Poreznoj prijavljuje i osoba ovlaštena za fiskalizaciju, dakle tko je kod tebe odgovoran za to.

Certifikat: najčešća zabuna

Certifikat se stalno miješa s eRačunom, a najčešće uopće nije tvoj posao. Evo kako stvarno stoji.

💡 Zakon razlikuje korištenje certifikata, ne vrstu. Porezna uprava izričito kaže da ne postoje posebne vrste certifikata u smislu „Fiskal 1" i „Fiskal 2". Kod fiskalizacije eRačuna smiješ ovlastiti drugoga da fiskalizira svojim certifikatom, a kod računa građanima su pravila stroža i vezana uz certifikat samog obveznika.

Pet koraka do poslanog eRačuna

1. Provjeri moraš li uopće izdavati. Ako si u sustavu PDV-a, obveza izdavanja vrijedi od 1.1.2026. Ako nisi, primjerice paušalni obrt, u 2026. moraš samo primati, a izdaješ od 1.1.2027. Ulaskom u PDV obveza kreće odmah, o čemu piše u vodiču ulazak u sustav PDV-a.

2. Odaberi tko će slati umjesto tebe. Sam, iz svog maila, eRačun ne možeš poslati. Ostaju dva puta: informacijski posrednik ili besplatna aplikacija MIKROeRAČUN, ako ispunjavaš uvjete. Ako ti program za račune već ima eRačun ugrađen, to nije treći put nego znači da je posrednik već uključen, pa provjeri je li slanje u cijeni i koliko računa mjesečno pokriva. Certifikat je u svakom od tih slučajeva briga onoga tko za tebe fiskalizira. Koliko koji put košta razložili smo u vodiču eRačun cijena.

3. Prijavi izbor Poreznoj upravi. To se radi kroz FiskAplikaciju, kojoj se pristupa iz sustava ePorezna. Tamo se ovlašćuje informacijski posrednik i prijavljuje osoba ovlaštena za fiskalizaciju. Dok to nije napravljeno, tvoj račun nema kuda otići.

4. Poveži artikle s KPD šiframa. Jednokratni posao koji se odradi u šifrarniku artikala, ali bez njega račun pada na provjeri.

5. Izdaj račun i pošalji ga. Kupca u mreži identificira njegov OIB, po njemu se pronalazi adresa za dostavu. Ti u pravilu samo klikneš pošalji, ostalo radi program.

Može li se bez posrednika

Kratki odgovor za obrt i malu tvrtku: ne. Duži odgovor je zanimljiviji, jer zakon to zapravo dopušta.

Pristupna točka po zakonu može biti i sam porezni obveznik, ne samo informacijski posrednik. Ne moraš pritom postati posrednik za druge, niti dostavljati dokumentaciju, niti imati ISO certifikate, i ne završavaš na javnom popisu posrednika.

Ali moraš:

• proći test sukladnosti na Portalu za testiranje sukladnosti,
• podržavati propisani eRačun-AS4 profil, koji je najmanji zajednički standard za sve u mreži,
• tehnički se spojiti na sustav Porezne uprave i dokazati da možeš razmjenjivati račune.

To je razvojni projekt, posao za onoga tko radi program, a ne za obrtnika koji izdaje petnaest računa mjesečno. Zato u praksi svi idu preko posrednika ili kroz MIKROeRAČUN, i zato je odgovor na pitanje iz naslova ipak „ne".

KPD šifra, korak na kojem se najviše zapinje

Svaka stavka na eRačunu mora biti povezana s oznakom iz Klasifikacije proizvoda po djelatnostima (KPD 2025). Oznaka ima šest znamenki i propisana je Zakonom o fiskalizaciji.

Tri stvari koje tu treba znati:

• KPD šifra ne zamjenjuje tvoju internu šifru artikla. Dolazi uz nju, kao dodatni podatak.
• Vrijedi samo za eRačune, dakle za poslovanje s drugim tvrtkama i s javnim tijelima. Na računu koji izdaješ građaninu u dućanu se ne traži.
• Iznimka su popusti i odobrenja, gdje se KPD oznaka ne navodi uz stavku.

Praktično: ovo je posao koji se odradi jednom, kad prođeš kroz svoj popis artikala i usluga i svakom dodijeliš oznaku. Poslije toga ide samo od sebe. Ako imaš petnaest artikala, to je pola sata. Ako ih imaš tri tisuće, bolje da si počeo jučer.

Što se dogodi kad klikneš pošalji

Izvana je jedan klik. Iznutra su to dvije odvojene radnje koje krenu u isto vrijeme:

1. Račun ide kupcu. Kroz tvoju pristupnu točku, pa mrežom do pristupne točke tvog kupca. Adresa se pronalazi po OIB-u.
2. Podaci idu Poreznoj. Tvoj program iz računa izdvoji propisani set podataka i pošalje ga kao fiskalizacijsku poruku.

Rok za tu drugu radnju je trenutak izdavanja računa. Iznimka je samoizdavanje, gdje je rok najkasnije pet radnih dana nakon što je račun izdan.

💡 Zapamti razliku: razmjena je put računa do kupca, fiskalizacija je slanje podataka Poreznoj. To su dva odvojena puta, iako se pokreću istim klikom.

I primanje ima svoj rok, koji se najlakše prespava

Kad ti eRačun stigne, nije dovoljno da si ga dobio. I primanje se fiskalizira, a rok je najkasnije pet radnih dana od primitka.

Ako račun odbiješ, o tome se izvještava zasebno. Podaci o odbijenim računima dostavljaju se do 20. u mjesecu za prethodni mjesec, a šalju se datum izdavanja, broj računa, OIB izdavatelja i primatelja, datum odbijanja i razlog.

Ovo je dio koji se u praksi najlakše zaboravi, jer se ne događa kad ti nešto radiš, nego kad ti nešto stigne.

Ako još ne moraš izdavati

Paušalni obrt i drugi obveznici izvan sustava PDV-a u 2026. imaju samo obvezu primanja. Za to je dovoljna besplatna aplikacija MIKROeRAČUN, koja se nalazi unutar sustava ePorezna.

Uvjeti su tri: koristiš ePoreznu, nisi upisan u registar obveznika PDV-a i nisi javni naručitelj. Izdavanje kroz nju kreće tek 1.1.2027. Ako ti zatreba izdati eRačun već u 2026., moraš ugovoriti posrednika.

Jedna zamka za rast: pravo na MIKROeRAČUN prestaje prvog dana godine nakon one u kojoj uđeš u sustav PDV-a. Detalji po statusima su u vodiču fiskalizacija 2.0 i paušalni obrt, a za poljoprivredu u vodiču eRačun i fiskalizacija za OPG.

Povezano: što je eRačun, koliko košta eRačun, ulazak u sustav PDV-a i besplatni alat za knjigu prometa.